Alergija i astma usko povezane

88

Stiže proleće, što većinu raduje, mada se oni koji pate od alergija polako hvataju za glavu. Nije redak slučaj da alergijske reakcije dovedu i do gušenja, ali da li se tu radi o astmi?

Nekad su lekari retko bili spremni da napišu pacijentu dijagnozu da ima astmu, prosto se to izbegavalo. Danas imamo drugu krajnost – odjednom svi od nje boluju. Šta sve treba znati o astmi u emisiji linkTV-a objašnjava načelnik Odeljenja za pulmologiju i alergologiju Univerzitetske dečje klinike Tiršova, dr Bane Nestorović.

Šta je astma

Prava astma je relativno retka bolest. Iako deca često imaju problema sa disanjem kada su mala i često kažemo da im pluća šište, jako mali procenat njih zapravo ima astmu. „Glavni pokazatelji da dete mora da ide kod lekara i ozbiljno se leči su da ima veliki ekcem, alergiju na hranu, da mu pluća često šište i da ima ozbiljne opstrukcije, a da majka takođe boluje od astme”, kaže dr Nestorović i dodaje da, ako nema alergije, najčešće kod dece nema ni astme.

Kako prepoznati da dete ima astmu

„Kada dete ima tri, četiri puta napad otežanog disanja, sviranja u grudima i kad se urade probe da ima pozitivne testove na alergiju, to je astma”, objašnjava profesor. Ako dete stvarno teško diše, što znači da ima produženi izdah i diše ubrzano, to su opstrukcija i suženje disajnih puteva, što ne treba mešati sa kašljem. Kašalj nije uvod u astmu, ističe dr Nestorović.

Pogledajte celu emisiju linkTV-a „Zdravo sa profesorom Nestorovićem” i saznajte zašto roditelji ne treba da se plaše šištanja pluća kod dece, zašto je kašalj dobar, kao i kada i kako koristiti inhalator.