Rešavamo jezičke nedoumice – kako da ne ispadnete glupi u društvu

210

Svakome se omakne poneka greška u govoru ili pisanju, to nije smak sveta. Ipak, postoje pravila koja se uče još u osnovnoj školi, a nekima i dalje predstavljaju problem.

Čak ili štaviše


Čakšta Više – indijska boginja, zaštitnica polupismenih. Ovo je jedna od šaljivih definicija na sajtu „Vukajlija”, koja skreće pažnju na „čak, štaviše”, koje često čujemo u svakodnevnoj komunikaciji. Treba znati da je ovo čist pleonazam.

Reči „čak” i „štaviše” su sinonimi i imaju isto ili slično značenje – pored svega. Tako da je pravilno reći ili čak ili štaviše, a nikako obe reči istovremeno.

Ne znam


Bez obzira na to koliko se puta diskutovalo na ovu temu (dosadilo je i vrapcima na grani), i dalje postoje oni koji uporno pišu „neznam” iako je nepravilno.

Samo četiri glagola u našem jeziku se pišu spojeno sa negacijom – neću, nisam, nemoj i nemam. Sve ostale negacije glagola pišu se odvojeno, pa tako i čuveno „ne znam”.

Jer i je l’


U razgovoru, a i u pisanju, često se meša JER i JE L’ (pa se još i napiše jel). Razlika u jednom slovu ipak menja sve.

JER znači zato (zato što). JE L’ je treće lice jednine prezenta pomoćnog glagola jesam i skraćena rečca li – ili da kažemo jednostavnije, koristi se u značenju DA LI.

Dakle, reći ćemo: Je l’ on dolazi sutra? Ne dolazi, jer ima mnogo obaveza.

S obzirom na to


Iako često čujemo „obzirom na”, jedini ispravan način da kažemo je „s obzirom na to” ili „s obzirom na to što…” Napominjemo i da se apostrof ne piše posle s, jer to nije skraćeni oblik predloga, nego osnovni.

Treba da i trebalo je da


Još jedna greška koja se često sreće jeste upotreba glagola „trebati”. Koliko puta ste čuli: „trebali smo da idemo” ili „trebamo da uradimo”? To nije pravilno. Glagol „trebati” se ne menja po licima, rodu i broju ako iza njega stoji glagol. Znači, pravilno je reći „treba da uradimo” ili „trebalo je da idemo”.

Glagol „trebati” se menja po licima samo u slučaju kada iza njega stoji imenica: na primer, trebam tvoju pomoć.

Fali mi


Verovali ili ne, i dalje postoje ljudi koji nepravilno upotrebljavaju reči „hvali” i „fali”. Ako želite da kažete da vam neko ili nešto nedostaje – reći ćete „fali mi”. Glagol „hvaliti” ima potpuno drugo značenje i odnosi se se na hvalu, pohvalu.

Dr bez tačke


Iza skraćenice za oznaku profesije doktor nikada se ne piše tačka, što nažalost ne znaju ni neki lekari, pa uz svoju titulu dopišu i tačku. Dakle, piše se samo „dr Jovanović”.

Napisano sa tačkom „dr.” znači skraćenicu za reč DRUGI, odn. DRUGO, i najčešće se koristi prilikom nabrajanja.

Koja greška vama najviše bode oči i para uši? Sumljam? Sa nikim? Celo vreme? Podelite sa nama u komentarima. Negujmo jezičku kulturu!

Tatjana Nikolić